Bronhoprovokacijski test

 

 
 

Nespecifični bronhoprovokacijski test se koristi za dokazivanje hiperreaktibilnosti bronhijalnog stabla koje predstavlja bitan simptom astme. Izvodi se tako što se udisanjem različitih supstanci kao što su histamin, acetil-holin, meta-holin, karbahol, hladan vazduh ili izlaganje fizičkom naporu izaziva tj. provocira napad bronhospazama koji se manifestuje otežanim disanjem uz zviždanje u grudima i kašljem. Često se javljaju i simptomi od strane gornjih respiratornih organa, a u vidu promuklosti pa čak i potpunog gubitka glasa.

. 

Sve tegobe su kratkotrajne i mogu spontano da prestanu, a brzo se otklanjaju davanjem odgovarajućih lekova, najčešće inhalacionim putem.

Bronhospazam, tj. poremećaj plućne funkcije se dokazuje nekom od metoda i ispitivanja kao što su: spirometrija, Krivulja protok-volumen i telesna pletizmografija.

Test je pozitivan kada se na kraju testiranja dokaže klinički značajna promena vrednosti određenih parametara plućne funkcije koje se prate pre početka i za vreme testiranja.

U našoj ustanovi se nespecifični bronhoprovokacijski test koristi udisanjem rastvora histamina preko aparata APS marke ''Jaeger'' metodom intermitentnog udisanja histamina sa efektom kumulacijske doze. Ispitivanje plućne funkcije se vrši metodom telesne pletizmografije. Radi se ista metoda ispitivanja kao u Institutu za plućne bolesti UKC u Beogradu. Rastvori histamina se spravlja  u Institutu ''Torlak'' u Beogradu. Postoje tri različite koncentracije histamina.

Test počinje tako što se udiše rastvor sa najblažom koncentracijom a primljena doza se određuje pomoću gore navedene aparature i zavisi od broja udaha  i dužine vremena udisanja. Kao kontrola se koristi fiziološki rastvor.

Nespecifični bronhoprovokacijski test se preporučuje onim osobama koje klinički imaju simptome astme ali se poremećaj plućne funkcije ne može dokazati uobičajnim metodama.Testiranje se ne preporučuje osobama starije životne dobi zbog veće verovatnoće pridruženosti drugih bolesti i mogućnosti dobijanja lažno pozitivnih nalaza.

Testiranje  posebno treba da obave mlađe osobe,u početku bolesti i kada ona ima epizodičan karakter kako zbog blagovremenog lečenja tako i zbog profesionalne orjentacije tokom školovanja (izbegavanja zanimanja koje bi zbog uslova na radnom mestu moglo dovesti do pogoršanja bolesti).

Nespecifični bronhoprovokacijski test sa histaminom ne predstavlja opasnost za bolesnika kada se radi u odgovarajućim uslovima,praćen od strane edukovanog kadra i sa mogućnošću adekvatne inhalacione i ostale terapije u slučajevima pozitivnog nalaza.

Takođe to je prilično komforna ,neinvazivna metoda a od velikog dijagnostičkog značaja.